Šta promjena vlasti u Mađarskoj znači za Zapadni Balkan i BiH

Orbán kao ključni igrač na Balkanu

Tokom šesnaest godina vlasti, Orbán je izgradio snažan politički i ekonomski utjecaj, ne samo unutar Evropske unije već i na Zapadnom Balkanu. Njegova politika bila je obilježena povezivanjem regije s Rusijom i Kinom, ali i podrškom liderima sa sličnim političkim pristupom.

Najbliži partner u regiji bio mu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Saradnja dvije zemlje uključivala je energetiku, infrastrukturne projekte i kineske investicije, uključujući povezivanje s lukom Pirej u Grčkoj.

Orbánov utjecaj bio je vidljiv i u Bosni i Hercegovini. Posebno kroz podršku predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kojeg je Mađarska štitila od sankcija Evropske unije i finansijski podržavala u ključnim momentima.

Prema analizi Atlantic Councila, Budimpešta je bila spremna i na dodatne korake, uključujući potencijalno korištenje mađarskih mirovnih snaga u slučaju eskalacije Dodikovog sukoba s pravosudnim institucijama BiH.

Dolazak Magyara: promjena kursa i posljedice

Pobjeda Pétera Magyara mogla bi označiti kraj takve politike. Novi premijer najavio je fokus na borbu protiv korupcije i obnovu odnosa s EU i NATO-om, uz poruku da Mađarska treba ponovo postati „pouzdan partner“ u Evropi.

Magyar je već zauzeo oštriji stav prema vlastima u Srbiji, najavljujući istrage i dovodeći u pitanje ranije bliske veze između Budimpešte i Beograda.

Slabljenje odnosa između Mađarske i Srbije dolazi u osjetljivom trenutku za Vučića, koji se suočava s padom popularnosti. To bi moglo imati utjecaj na političke procese u Srbiji, uključujući predstojeće izbore.

Istovremeno, dovodi se u pitanje i budućnost zajedničkih projekata, posebno onih povezanih s ruskom energijom.

Šta to znači za BiH

Za Bosnu i Hercegovinu, promjena vlasti u Mađarskoj može imati značajan politički efekt. Slabljenje Orbánove podrške Dodiku moglo bi otvoriti prostor za odlučnije djelovanje Evropske unije prema kršenju vladavine prava i političkim krizama u zemlji.

To bi ujedno moglo značiti i jači pritisak na provođenje reformi, ali i jasnije uslove za napredak BiH na evropskom putu.

Promjene bi se mogle odraziti i na energetsku politiku. Eventualno udaljavanje Mađarske od ruskih energenata moglo bi dodatno pritisnuti Srbiju, ali i otvoriti prostor za alternativne projekte.

U tom kontekstu, Hrvatska bi mogla dobiti na značaju kroz inicijative poput naftovoda Adria i Južnog interkonektora za gas u Bosni i Hercegovini.

Hoće li EU ubrzati proširenje?

Iako bi politički zaokret u Mađarskoj mogao ojačati perspektivu proširenja Evropske unije, ostaje pitanje da li su druge države članice spremne na konkretne korake.

Bez mađarskog veta kao prepreke, EU bi mogla biti primorana jasnije definisati svoj stav prema Zapadnom Balkanu i ponuditi konkretnije rokove za članstvo.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad